Utemeljenost djelovanja
u konceptu ljudskih prava
Sudionici u analizi postignuća Udruge slažu se u mišljenju da je rezultate Udruge nemoguće odvojiti od načina djelovanja, te se tako postignuća odnose na sve tri dimenzije organizacijskog rada - na postignute rezultate, na uspostavljene radne procese te na oblikovane odnose unutar i izvan organizacije.
Na pitanje o tome gdje bi smjestili Udrugu s obzirom na dva pristupa socijalnom radu - onome koji se temelji na konceptu ljudskih prava te onom koji ima izvorište u karitativnosti, većina sugovornika ističe da Udruga jasno poručuje svojim članovima, korisnicima i cijeloj javnosti da je samostalno kretanje slijepih i visoko slabovidnih osoba te općenito društvena aktivnost osoba s invaliditetom temeljno ljudsko pravo. Pritom je prisutan i karitativni aspekt u smislu brige o dobrobiti korisnika i promociji filantropije, ali ne dolazi u koliziju s temeljnim uvjerenjem Udruge da dugoročna potpora osobama s invaliditetom pretpostavlja suradnički, ravnopravni odnos i poticanje što viših osobnih očekivanja i aspiracija. Ovakav su pristup zamijetili predstavnici različitih organizacija, poput Centra za mirovne studije, svih udruga za osobe s invaliditetom, tvrtki i stručnih ustanova, Poliklinike za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG te Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta.
Udruga živi slogan da slijepe osobe nisu žrtve već ljudi sa specifičnim potrebama i drukčijim načinom života.
Andrijana Parić,
Centar za mirovne studije
Udruga utječe na promjenu stava da slijepe sobe nisu jadnici, već samosvjesni ljudi koji se mogu samostalno kretati i živjeti.
Tatjana Varga, udruga za
terapijsko jahanje Krila
Karitativan je pristup, prema mišljenjima intervjuiranih stručnjaka za socijalnu politiku Adinde Dulčić, prof. Vjekoslava Mršića i prof. Gojka Bežovana, i dalje uvriježen u institucionalnoj i općoj društvenoj praksi skrbi o osobama s invaliditetom iako je Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003. do 2006. godine usmjerena na osiguranje jednakih mogućnosti, a na tim načelima djeluje i Nacionalno povjerenstvo zaduženo za praćenje njezine provedbe. U pripremi ove politike sudjelovala je i predsjednica Udruge Mira Katalenić te se zalagala za posebno isticanje mobilnosti kao preduvjeta za socijalnu integraciju, što je i uključeno u strategiju kao zasebno područje djelovanja. U tome joj je saveznica bila Marica Mirić, predsjednica Udruge distrofičara Grada Zagreba i koordinatorica projekata SOIH-a (Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske) - ključna poznavateljica i zagovarateljica mobiliteta u Hrvatskoj.
Nacionalna strategija stavlja velik naglasak na decentralizaciju sustava socijalne skrbi o osobama s invaliditetom, pri čemu se promoviraju partnerstva između javnih ustanova i nevladinih organizacija, potiče se deinstitucionalizacija, a različite mjere socijalne politike imaju za prvotan cilj socijalnu integraciju.
(Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003. do 2006. godine, NN 13/03, donesena ja na temelju odluke Vlade RH 16. siječnja 2003. te je još uvijek na snazi.)
Profesor Bežovan i profesor Mršić smatraju da veliku prepreku oživotvorenju nacionalne politike promocije ljudskih prava osoba s invaliditetom predstavlja trend smanjenja proračunskih sredstava za socijalnu politiku općenito, čemu pridonosi i pritisak međunarodnih financijskih organizacija na smanjenje javnog trošenja. Izrazita potplaćenost stručnjaka u pomagačkim zanimanjima, poput socijalnih radnika i peripatologa, kako ističe prof. Mršić, odražava danas prikriveno, ali duboko ukorijenjeno poimanje ovih djelatnosti u okviru karitativne paradigme gdje potpora osobama s invaliditetom ovisi o dobroj volji većine, umjesto da se razumije kao integralni dio opće politike ljudskih prava, socijalne politike i kvalitete života za sve građane. Isto se shvaćanje, naglasilo je više stručnjaka, odražava u pretpostavci da je volonterski rad primjeren i dominantan oblik pružanja izvaninstitucionalnih socijalnih usluga osobama s invaliditetom, poput onih koje pruža Udruga, što rezultira malim mogućnostima proračunskog financiranja operativnih troškova.
Djelatnosti Udruge ne bi smjele ovisiti o projektima jer se radi o programu od posebnog državnog interesa. Potrebna su stalna radna mjesta, ne mogu tako odgovorni poslovi ovisiti o volonterskom radu, ne može nešto tako važno biti tako nesigurno financirano. Školovanje pasa za osobe s invaliditetom posao je koji se mora redovito raditi i mora biti dobro plaćen!
dr. Zorislav Bobuš, Predsjednik SOIH-a
Pristup temeljen na ljudskim pravima očituje se i promociji principa samozastupanja osoba s invaliditetom, pri čemu je od posebne važnosti činjenica da je predsjednica i pokretačica Udruge Mira Katalenić slijepa žena. Kao što ističe Sanja Tarzay, predsjednica Hrvatske udruge gluhoslijepih osoba Dodir, Mira Katalenić je na neki način pokrenula, odnosno uvelike utjecala na uspješnost novog vala samoorganiziranja osoba s invaliditetom tijekom 1990-ih godina u Hrvatskoj, izvan okvira tradicionalnih saveza udruga. U ovaj novi val spadaju i Dodir, Krila, Hrvatska udruga tetraplegičara i paraplegičara HUPT, Udruga prijatelja bijelog štapa Homer te Udruženje za unapređenje obrazovanja slijepih i slabovidnih osoba.
Ove su udruge drugačije po svojoj težnji k organizacijskoj autonomiji u odnosu na tradicionalne saveze, po prevazi žena na vodećim pozicijama te po usmjerenosti na djelatne programske ciljeve i osmišljavanje novih usluga kojima se povećavaju šanse za kvalitetan život osoba s invaliditetom. U posljednjih pet godina pojavljuje se i treći val studentskih inicijativa osoba s invaliditetom, poput udruga išmiš i Korak koje se snažno zalažu za afirmaciju ljudski prava putem aktivizma, preferiraju kulturnu ekspresiju te se umrežavaju s drugim studentskim udrugama i aktivističkim grupama mladih, poput Biciklističke sekcije Zelene akcije. Upravo su mladi aktivisti ovih osviještenih udruga i korisnici programa orijentacije i mobiliteta Udruge, što govori o važnosti samostalnog kretanja za asertivnost i društveni angažman slijepih i visoko slabovidnih osoba, kao i osoba s invaliditetom općenito.
Osnaživanje i ravnopravnost principi su suradnje Udruge s korisnicima, što se očituje u jasnim uzajamnim očekivanjima, formaliziranima i u ugovorima za korištenje pasa vodiča, terapijskih i rehabilitacijskih pasa. Od korisnika se očekuje odgovornost za unapređenje vlastite pokretljivosti i briga o psu pomagaču, pri čemu im Udruga osigurava prilike za učenje, uključujući i radionice o komunikacijskim vještinama i ljudskim pravima, ali i čvrstu točku podrške u trenucima krize. Na taj način, glavno obilježje odnosa između pružatelja i primatelja usluge postaje intersubjektivnost. Isto tako, Udruga promiče suradnički odnos između ljudi (korisnika i instruktora) i pasa pomagača, te time veže promociju ljudskih prava uz promociju prava životinja i afirmira princip međuovisnosti živih bića. Uslijed nesrazmjera organizacijskih kapaciteta i pritiska stalne nabavke sredstava za rad, Udruga dosad nije u potpunosti razvila aktivnosti uzajamne korisničke podrške, no važno je da u četvrtu petoljetku svojeg rada ulazi s visokom svijesti o važnosti otvaranja prostora korisnicima za kreativni angažman u Udruzi.
Sustavno i dugoročno ostvarenje misije
"Od socijalnih slučajeva program orijentacije i mobiliteta Udruge stvara osobe koje mogu brinuti o sebi, ići na posao, ići na terapiju i ne zavisiti od svoje okoline. Ovaj program obrće životnu situaciju i društvene uvjete - potrebu za pomoći pretvara u samopomoć. Program Udruge je dugoročan i održiv, i od njega korist imaju slijepe osobe, ali i cijelo društvo."
Romana Kerep, VB Leasing
Ovaj citat iz intervjua s predstavnicom poslovnog sektora dobro opisuje povezanost svrhe postojanja Udruge i njegovanja sustavnog, dugoročnog pristupa u njezinu radu. Samostalnost slijepih i visoko slabovidnih osoba te društveno prihvaćanje različitosti zahtijevaju niz specifičnih pomaka u kvaliteti života korisnika Udruge, kao i promjena u stavu okoline, koji se pak zasnivaju na spletu organizacijskih zadataka. Kao što je primjetno iz stalnog povećanja broja članova, korisnika, priljeva financijskih sredstava te opsega aktivnosti tijekom posljednjih petnaest godina, Udruga je gradila svoje programe s krajnjim ciljem na umu, s punom sviješću o aktualnim ograničenjima i potrebom za stalnim usavršavanjem. Sustavnost pristupa očituje se u razvitku trajnih postupaka uzgoja i školovanja pasa pomagača te edukacije korisnika, u kontinuitetu edukativno-promotivnih aktivnosti, u kontinuiranom stručnom usavršavanju te u održavanju i obogaćivanju suradničkih odnosa. Kontinuitet u razvitku Udruge odražava se i u trajnom povećanju članstva, što je indikativno i za povećanje broja korisnika pasa vodiča, temeljne usluge Udruge, budući da oni čine i većinu članstva. Od 1999. godine zamjetan je i pravilan rast broja zaposlenih, što odražava povećan opseg aktivnosti tijekom posljednjih sedam godina, kad se raniji kumulativni rad na postavljanju programa počeo pretakati u mjerljive rezultate.
Posebno je važno djelovanje Udruge na više društvenih razina
od osobne, preko grupne i organizacijske, do kulturalne i strukturalne želi li se dugoročno postići samostalnost i prihvaćanje osoba s invaliditetom:
- Promjene na osobnoj razini najlakše je prepoznati u promjeni načina života korisnika, obilježenog većom samostalnošću i samopouzdanjem, kao i u promijenjenim stavovima socijalizacijskih obitelji prema osobama s invaliditetom, ali i u novootkrivenim talentima i motivaciji za rad na programima orijentacije i mobiliteta te školovanju terapijskih i rehabilitacijskih pasa među zaposlenima.
- Na grupnoj razini, sama uspostava i opstanak ove Udruge rezultat su spremnosti i sposobnosti suradnje njezinih osnivača i članova, čime je stvoren novi društveni prostor za ostvarenje interesa i potreba te novih društvenih mreža osoba s invaliditetom, ali i svih onih koji žele pridonijeti uspostavi pravednog i perspektivnog društva.
- Na kulturalnoj razini promjene je najteže dokumentirati, no podaci dobiveni iz intervjua s korisnicima ukazuju na promjene u javnom ophođenju većine prema slijepim i visoko slabovidnim osobama. Isto tako, Udruga je svojim komunikacijskim umijećem uspjela vezati promociju mobiliteta i filantropiju uz raznolike događaje koji pripadaju sferi elitne urbane potkulture - od subotnje zagrebačke pice i splitske Rive, preko božićnih domjenaka, do koncertnih događaja sezone. Važan je i doprinos Udruge i njezinih korporativnih partnera razvitku kulture davanja u Hrvatskoj, uvođenjem novih metoda, poput donacija putem internetskog bankarstva.
- Na strukturalnoj razini, Udruga je prepoznala važnost utjecanja i doprinosa provedbi nacionalne politike prema osobama s invaliditetom, kao i nužnost zakonske regulacije kretanja uz pomoć psa vodiča, te je u tome bila uporna i uspješna. Partnerstvo s državom i lokalnom samoupravom na izgradnji Centra u skladu je s Nacionalnom strategijom jedinstvene politike prema osobama s invaliditetom, odnosno s uspostavom decentraliziranog sustava socijalne skrbi temeljenog, između ostalog, na značajnom doprinosu nevladinih organizacija i privatne inicijative.
Prepoznavanje društvenog
kapitala kao glavnog uporišta održivosti
Glavno je uporište mnogih prepoznatljivih uspjeha Udruge - poput snažne prisutnosti u medijima, potpisivanja partnerskih i sponzorskih ugovora, poput organizacije sadržajnih edukativno-promotivnih događanja te profesionalnog usavršavanja instruktora u vodećim inozemnim centrima - razgranata i trajna mreža suradničkih odnosa koji prelaze granice različitih podsektora u civilnom društvu, kao i društvenih sektora.
Dojmljiva je raznolikost partnera Udruge koja ukazuje na sposobnost stvaranja društvenog kapitala povezivanja i spajanja, povoljnog po transakcije među akterima koji pripadaju različitim miljeima. O ovoj rijetkoj umješnosti, da spomenemo samo neke prekogranične odnose, svjedoči preko tri stotine različitih, evidentiranih donatora i sponzora, partnerstvo s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi i Gradom Zagrebom na izgradnji Centra, suradnja s drugim državnim tijelima poput Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, višegodišnja suradnja s Jadranskom pivovarom, Zagrebačkom bankom i VB Leasingom, suradnja s Hotelijersko-turističkom školom, mentorstvo norveškog centra za pse vodiče Hundeskolen Veiviseren AS u procesu uzgoja i školovanja pasa vodiča, pripadnost Koordinaciji pet udruga koje rade s različitim skupinama osoba s invaliditetom, odlična komunikacija s vodećim novinarkama koje prate problematiku osoba s invaliditetom te razmjena znanja i iskustava s Katedrom za peripatologiju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta.
Sposobnost izgradnje suradnje s različitim partnerima te jasno predstavljanje prilika za uzajamnu, opetovanu dobit najveće je umijeće predsjednice te jedna od glavnih značajki organizacijske kulture Hrvatske udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet. Različite osobe u intervjuima istakle su kako ih na suradnju s Udrugom motivira opći dojam pouzdanosti, transparentnosti i uzajamnosti te spremnost Udruge da javno izrazi zadovoljstvo suradnjom sa svojim partnerima. Umjesto da to smatra troškom i rizikom, kao što je često slučaj, Udruga njeguje otvorenost spram svoje okoline, dijeli informacije i trajno održava kontakte sa suradnicima, čak i nakon što je određen projekt završen. Iza brojnih rezultata ovakvog pristupa - novih ideja, znanja, medijskog prostora, stručnih usluga, volonterskog rada, financija, materijala - stoje ljudi uvjereni u svrsishodnost i djelotvornost Hrvatske udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet. Posvećenost suradnicima i vlastitoj misiji predsjednice Udruge i cijelog tima djeluje pozitivno i motivirajuće, kao što je to slikovito opisala Sonja Šarunić, poznata radijska voditeljica i bliska suradnica Udruge:
Gospođa Katalenić je izuzetna osoba koja stvara atmosferu poleta oko sebe, a oko nje su ljudi koji izgaraju za Udrugu. Ljubav je ovdje opipljiva, kao temeljni organizacijski princip. No naravno da su za rad Udruge potrebni novci, a oni se gotovo s lakoćom i pronalaze, upravo zbog ljubavi koja prožima sve ljude i aktivnosti Udruge
Tako je zahvaljujući gospođi Ursuli Hundrić, dugogodišnjoj volonterki Udruge, ostvarena većina inozemnih privatnih donacija, uključujući i Zakladu Herbert Funke-Schtiftung iz Njemačke. Dragocjen kontakt s norveškim centrom za pse vodiča Hundeskolen Veiviseren AS uspostavljen je nakon što se 1998. godine dotadašnja volonterka i suradnica Udruge, veterinarka Davorka Lučić, udata Andersen, preselila u Norvešku i u tamošnjem centru razvila cjelokupni proces genetski selektiranog uzgoja potencijalnih pasa vodiča. Ova suradnja je trenutno od središnjeg značaja za razvitak sofisticiranih organizacijskih procedura uzgoja i školovanja pasa, neophodnih za budući Centar, a Davorka i njezin suprug Gunvald, direktor tamošnjeg centra, mentori su dvama zaposlenicima Udruge na doškolovanju u Norveškoj (Ljubici Hećimović i Saši Bausovcu), te podupiru domaći uzgoj stručnim savjetima i donacijama prvoklasnog, pažljivo odabranog genetskog materijala iz svojeg centra
Raznolikost izvora financiranja kao odraz društvenog kapitala
Iz pregleda izvora financijskih sredstava te visine godišnjih proračuna Udruge, na temelju dostupnih podataka, zamjetna je ravnoteža u osloncu na javne, proračunske izvore te na donacije i sponzorstva pojedinaca, privatnih i javnih poduzeća, kao i na malen udio inozemnih izvora financiranja, od čega su izuzete stipendije koje su inozemni centri za školovanje pasa vodiča i mobilitet omogućili Udruzi. Iako je iz grafičkog prikaza teže vidljivo, financijska izvješća Udruge sadrže stavku uplaćenih članarina od 1995. godine, koje predstavljaju zanemariv udio u ukupnim prihodima, ali se u posljednjih deset godina redovito uplaćuju i postupno rastu.
Premda je nemoguće rekonstruirati sve pojedinačne financijske i materijalne priloge za rad Udruge tijekom posljednjih 15 godina, od kojih su mnogi izravno uplaćivani na račun Udruge kao anonimne donacije, pregled godišnjih izvješća ukazuje na strukturu financiranja koja uključuje financijske donacije, financijska sponzorstva, donacije u uslugama i opremi, sponzorstva u uslugama i opremi te članarine. Razlika između donacija i sponzorstva jest u razini očekivanja za povratnom dobiti od ulaganja, gdje se u slučaju sponzorstva dogovara ili ugovara protuusluga, a to je najčešće oglašavanje. U slučaju Udruge ova granica nije jasna budući da Udruga redovito javno zahvaljuje svim svojim donatorima i sponzorima, bez obzira na stavke ugovora, dok je, s druge strane, više intervjuiranih predstavnika tvrtki istaklo da su njihovi sponzorski zahtjevi spram Udruge mnogo manje rigidni uslijed prepoznate društvene korisnosti ulaganja u programe Udruge.
Iz godine u godinu evidentiranih donatora ukupno je 483, a među njima je više od polovice višegodišnjih donatora, što se, uz državna tijela i Grad Zagreb, posebice odnosi na umjetnike i zlatare koji doniraju svoje radove za aukcije te na veterinarske ambulante i trgovine za kućne ljubimce. Pritom nisu uzete u obzir anonimne uplate na račun Udruge, kao ni dobrotvorni prilozi na edukativno-promotivnim događajima. Uvid u popise donatora tijekom posljednjih 15 godina ukazuje na uspješnost Udruge u obuhvaćanju cjelokupnog spektra hrvatske ekonomije - od pojedinaca koji su za Udrugu izdvojili dio svojih plaća, preko samozaposlenih, malih obrta i poduzeća svih veličina, pa do drugih nevladinih organizacija, javnih ustanova, fakulteta, privatnih zaklada te, na kraju, lokalnih samouprava i državnog proračuna.
Ravnoteža financijskih prihoda te donacija u uslugama i materijalu ukazuje na spremnost prepoznavanja specifičnih mogućnosti i interesa različitih donatora, kao što su umjetnici -keramičari, majstori zlatarskog obrta, simultana prevoditeljica Andrea Montani, veterinarska ambulanta Marković, hotel Sheraton, različiti Lions klubovi, VB leasing, Peugeot Hrvatska, Turistička zajednica Grada Zagreba i Centar za reprodukciju u stočarstvu - sve redom višekratni podupiratelji Udruge tijekom posljednjih 15 godina.
Otvorenost prema svima koji su spremni poduprijeti djelovanje Udruge, jasno iskazivanje svojih potreba, uz prepoznavanje interesa donatora i sponzora - formula je za stvaranje uravnotežene mreže potpore te (u hrvatskim uvjetima neuobičajenu) raznolikost, odnosno diversifikaciju izvora financiranja.
Trajno učenje i inovativnost
- pretpostavke programske uspješnosti
Tisuće sati koje je osoblje Udruge tijekom posljednjih 15 godina odvojilo za vlastito učenje, kao i za razmjenu znanja s drugim institucijama i organizacijama zainteresiranima za orijentaciju i mobilitet slijepih i visoko slabovidnih osoba, pokazatelj su kulture učenja koja rezultira u programskoj i organizacijskoj inovativnosti. Takav je organizacijski model, prema profesoru Bežovanu, atipičan za organizacije civilnog društva koje pružaju socijalne usluge, a posebice tradicionalne udruge osoba s invaliditetom, koje se tek u skorije vrijeme prilagođuju promjeni u načinu financiranja i počinju osmišljavati problemski usmjerene programe.
Otvorenost spram stručnih institucija u Hrvatskoj i inozemstvu obilježava rad Udruge od samih početaka, tj. od ratnih godina, kad je nabavka priručnika o školovanju pasa vodiča iz SAD-a zahtijevala mnogo domišljatosti; da bi samo par godina kasnije Udruga u suradnji s ERF-om izdala prvi udžbenik iz orijentacije i mobiliteta temeljen i na domaćim iskustvima. Kao što ističe profesor Mršić, Udruga pridaje važnost iskustvenom znanju slijepih i visoko slabovidnih osoba, ali i znanstvenim i stručnim dostignućima u nizu relevantnih disciplina - od peripatologije do veterine - za uspješan uzgoj i školovanje pasa vodiča te edukaciju korisnika za samostalno kretanje s pomoću bijelog štapa i psa vodiča.
Fokusiranost i važnost programa orijentacije i mobiliteta za stvaranje pretpostavki za socijalnu integraciju slijepih i visoko slabovidnih osoba te kvaliteta izvještavanja obilježja su rada Udruge, koje ističe Zvjezdana Bogdanović, načelnica Odjela za osobe s invaliditetom Ministarstva obitelji i međugeneracijske solidarnosti. Predstavnica Gradskog poglavarstva Grada Zagreba Marinka Bakula ističe profesionalnost i ozbiljnost rada Udruge, koja je Grad i ponukala na dugoročno partnerstvo u izgradnji Centra za školovanje pasa vodiča i mobilitet:
Dobra organizacija posla, povezanost sa strukom, dugoročan pristup i utemeljenost rada na osobnom iskustvu sve su to razlozi zašto smatram da je rad Hrvatske udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet primjer kvalitetne izvaninstitucionalne usluge.
Umijeće komuniciranja s javnošću
Sposobnost predsjednice Udruge, ali i cjelokupnog osoblja da prezentiraju svrhu svojeg rada javnosti i ukažu na potrebe i probleme slijepih i visoko slabovidnih osoba zaključak je oko kojeg postoji najveće suglasje među intervjuiranim predstavnicima partnerskih organizacija i institucija. Uspješnost odnosa s medijima i javnošću potvrđena je u ispitivanju javnog mnijenja iz studenog 2005. godine, koje pokazuje da je čak 76% osoba upoznato s funkcijom pasa vodiča. Radi se o ohrabrujućem rezultatu koji se u potpunosti može pripisati Udruzi budući da je to jedina organizacija u zemlji koja se sustavno bavi ovom temom te o njoj govori u javnosti. Činjenica da 85% ispitanika smatra da slijepe osobe u pratnji pasa vodiča imaju pravo nesmetano koristiti javni prijevoz i druge javne prostore ukazuje na uspjeh u senzibilizaciji javnosti na pravo na mobilitet osoba s invaliditetom, posebice slijepih i visoko slabovidnih osoba. Uzmemo li u obzir da se u Hrvatskoj ima samo 54 korisnika pasa vodiča, ovako visok postotak njihova prepoznavanja i potpore još više dobiva na vrijednosti.
Kao najvažnije čimbenike uspješnosti u odnosima s javnošću predstavnici partnerskih organizacija ističu kombiniranje afirmativnih poruka koje prikazuju korisnike pasa vodiča, terapijskih i rehabilitacijskih pasa u ozračju optimizma i zadovoljstva, s kritičkim porukama u kojima se pravovremeno reagira na slučajeve diskriminacije. Spona psa i čovjeka - zaštitni znak Udruge - također je važan čimbenik privlačenja pozornosti onih građana koji nemaju izvornog interesa za prava osoba s invaliditetom, ali su zato ljubitelji pasa. Nadalje, medijska strategija diversifikacije, vrlo slična strategiji nabavke sredstava za rad, pridonosi doticaju s vrlo različitim društvenim skupinama. Kombiniranje medijskih nastupa u raznolikim tiskanim i elektroničkim medijima s javnim događajima na popularnim mjestima i širim zbivanjima, poput Špancir festa u Varaždinu, kao i kombiniranje s ciljanim tribinama i edukacijama za javne i obrazovne ustanove, od dječjih vrtića, preko bolnica, do srednjih škola, osigurava višestrukost izvora informacija za javnost.
Dobivanje većeg i značajnijeg medijskog prostora olakšano je i suradnjom s javnim osobama koje plijene medijsku pažnju, pri čemu, prema mišljenju većine sugovornika, Udruga uspijeva izbjeći eventualne negativne posljedice od vezivanja njezina imena uz određenu političku opciju. Upravo suprotno, kao što ističe Branko Kuzele, Udruga pruža priliku političarima da se javno deklariraju kao pobornici prava osoba s invaliditetom, a nakon toga na njima je odgovornost da svoje riječi provedu u djelo.
Kao što je već spomenuto u poglavlju o medijima i javnom mnijenju, zanimljivo je da je svrha Udruge uvelike prepoznata u javnosti, dok njezin naziv nije. Ovo ukazuje na eventualnu potrebu za promjenom imena koje je, prema mišljenju predstavnika partnerskih udruga, vrlo korisno u prijenosu svih ključnih informacija o misiji Udruge, ali zbog dužine, teško pamtljivo.
Ključni izazovi i prilike
Akcijska usmjerenost procjene društvenog utjecaja Udruge povodom ove velike obljetnice urodila je vrijednim uvidima u izazove s kojima se Udruga suočava u trenutku početka realizacije strateškog projekta izgradnje Centra za školovanje pasa vodiča i mobilitet. Upravo je bogatstvo uočenih nedostataka i sugestija najbolji pokazatelj pouzdanosti ukupnih nalaza cijelog istraživanja. Sugovornici - predstavnici partnerskih organizacija, zaposlenici i članovi Upravnog odbora, kao i korisnici - vrlo su otvoreno govorili o nužnim promjenama u načinu rada Udruge u budućnosti, u kontekstu vanjskih izazova i prilika za održivi napredak Udruge. Provedena SWOT analiza poslužit će kao temelj za planiranje specifičnih aktivnosti usmjerenih na organizacijski razvoj Udruge tijekom narednih godinu dana, kao i za razradu postojećih programa, posebice s obzirom na izraženu potrebu za razvitkom mreže potpore za korisnike Udruge, a koja bi se uvelike temeljila i na uzajamnoj potpori.
|
|
Ključna prilika oko koje postoji suglasnost različitih dionika (suradničkih institucija i organizacija, članova Upravnog odbora i zaposlenika) jest uspješna izgradnja Centra za školovanje pasa vodiča i mobilitet u partnerstvu s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi te Gradom Zagrebom. Centar će omogućiti primjerene uvjete za organizaciju uzgoja i školovanja pasa, kao i rezidencijalnu, integralnu edukaciju budućih korisnika. Jedinstvena lokacija upravljačke i instruktorske funkcije Udruge omogućit će i bolji protok informacija, veću koordiniranost i učinkovitost. Centar će također omogućiti razradu programa terapijskih i rehabilitacijskih pasa, kao i još veću prepoznatljivost rada Udruge u medijima i javnosti.
Drugu važnu priliku predstavlja proces pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji i dostupnost pretpristupnih fondova. Ova prilika se specifično veže uz potencijalni regionalni profil budućeg Centra koji može izrasti u referentni centar za susjedne zemlje, posebice za Bosnu i Hercegovinu s kojom već postoji početak suradnje i u kojoj se peripatološka struka razvija uz potporu zagrebačke katedre. Održavanje regionalnih edukacijskih programa za instruktore i druge stručnjake također bi bilo moguće u Centru, naročito ako se omogući višegodišnje programsko financiranje.
Kredibilitet koji Udruga uživa među svojim bliskim suradničkim organizacijama predstavlja, prema mišljenju sugovornika iz poslovnog sektora, državnih institucija i lokalne samouprave, priliku za zajedničko osmišljavanje održivih mehanizama financiranja, kao što je višegodišnje programsko financiranje na razini Grada Zagreba, institucionalne potpore iz proračunskih sredstava, dugoročno uključivanje programa Udruge u redoviti rehabilitacijski postupak, a pasa vodiča u popis sufinanciranih pomagala zaslijepe i visoko slabovidne osobe. Predstavnica poslovnog sektora sugerirala je povezivanje donacija različitih poslovnih subjekata u investicijski portfelj u korist Udruge. Norveški centar za pse vodiče Hundeskolen Veiviseren AS otvoren je za poslovnu suradnju s Udrugom na zajedničkom uzgoju i školovanju pasa vodiča za potrebe skandinavskog tržišta, pri čemu je od presudne važnosti daljnje podizanje kvalitete i opsega uzgoja i školovanja pasa u Hrvatskoj, što će biti značajno lakše postići u budućem Centru.
Ostvarenje navedenih prilika nameće i ključni izazov koji se tiče unutarnjeg ustroja Udruge, ali i donatorskih trendova izazov uspješne i brze nabavke financijskih sredstava za završetak Centra uz istodobnu usmjerenost na sistematizaciju upravljačkih i proizvodnih procesa u Udruzi s ciljem postizanja standarda kvalitete i efikasnosti, primjerenih širenju i povećanju usluga u sklopu budućeg Centra.
Što se tiče donatorskih trendova, postoji bojazan od zasićenosti donatora humanitarnim kampanjama, kao i rizik netočne percepcije da je Udruga, uslijed svojeg aktivnog pristupa donatorima proteklih godina, već dovoljno dobila. Za prevladavanje ove moguće prepreke presudna je jasnoća poruke Udruge o strateškoj naravi investicija u budući Centar, kao i spremnost dosadašnjih donatora koji su s Udrugom dosegli razinu partnerstva da joj pomognu u osmišljavanju daljnje, višegodišnje strategije nabavke financijskih sredstava te da joj otvore put k novim izvorima financiranja.
Dosadašnje partnerstvo s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi i Gradom Zagrebom, kao i uspješna suradnja s Ministarstvom obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti pokazali su da je moguće osigurati kontinuitet javno-privatnog partnerstva na projektima koji su prepoznati kao važan doprinos ostvarenju Nacionale strategije jedinstvene politike prema osobama s invaliditetom čak i kad u međuvremenu dođe do smjene vlasti. Takav je slučaj i sa spomenutom nacionalnom politikom, što ukazuje na prepoznavanje problema društvenog statusa osoba s invaliditetom kao jednog od neupitnih, temeljnih pitanja demokratizacije i razvitka hrvatskog društva. Radi što jasnije i učinkovitije suradnje u budućnosti, više je sugovornika, uključujući predstavnike partnerskih institucija, sugeriralo dodatno potpisivanje provedbenog ugovora vezanog uz Sporazum o suradnji, kojim bi se odredili prioriteti i specificirale uzajamne financijske obveze tijekom narednih godina.
Glavni unutarnji izazov s kojim se suočava Udrugu na ulasku u sljedeće petogodišnje razdoblje rada proizlazi iz potrebe za osiguranjem svih financijskih, organizacijskih, stručnih i programskih preduvjeta za uspješnu izgradnju i početak rada Centra za pse vodiče i mobilitet. Radi se o izvanrednoj prilici za ostvarenje trajnog društvenog utjecaja i podizanja kvalitete života stotina slijepih i visoko slabovidnih osoba, kao i drugih osoba s invaliditetom.
Povećanje opsega i količine usluga zahtijeva daljnju, i to ubrzanu profesionalizaciju rada Udruge te uspostavu sustava upravljanja, posebice s obzirom na uzgoj i školovanje pasa za različite namjene: psi vodiči slijepih, rehabilitacijski i terapijski psi. Nakon povratka dvoje zaposlenika sa školovanja u Norveškoj te uz mentorstvo Norveškog centra za pse vodiče Hundeskolen Veiviseren AS, Udruga će poboljšati postojeće standarde kvalitete rada, u usporedbi s razinom svjetskih, potpuno profesionaliziranih centara, na čemu se radi već godinama. Pritom će biti posebno važno povećati liderske kapacitete te ciljano zapošljavati relevantne stručnjake, kako za potrebe programa orijentacije i mobiliteta, tako i za potrebe prikupljanja sredstava te za odnose s javnošću. Razvitak sustava uzajamne potpore među korisnicima te jačanje podrške korisnicima u mjestima izvan Zagreba također će zahtijevati reorganizaciju rada i eventualno zapošljavanje novih osoba u Udruzi. Podizanje ukupne razine kvalitete upravljanja u Udruzi posebno je zahtjevno u kontekstu stalnog pritiska paralelnog prikupljanja financijskih sredstava za temeljne programe i za izgradnju Centra.
Kao što je poznato, uvođenje temeljitih organizacijskih promjena mnogo je lakše u stabilnim uvjetima luksuzu koji si Udruga tijekom posljednjih petnaest godina nije mogla priuštiti. Ipak, nema sumnje da će Hrvatska udruga za školovanje pasa vodiča i mobilitet, usprkos pritiscima, uspjeti otvoriti ovaj novi ciklus učenja, osloni li se, kao i dosad, na svoju upornost i suradnju sa svojim partnerima, svjesnima da je baš sada vrijeme za novi, zajednički korak prema neovisnosti.
Iskrena zahvalnost i doprinos radu i djelovanju
Hrvatske udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet
Lions klub Sv. Nikola Varždin
Lions klub Maksimir
Lions klub Zrinjevac
Lions klub Grič
Lions klub Agram
Hrvatski kinološki savez
gđa Zdenka Ninić
g. dr. Zvonimir Šostar
gđa Marinka Bakula
gđa Zvjezdana Bogdanović
gđa Mirjana Znaor
g. Nino Žganec
g. Vjekoslav Mršić
gđa Željka Barić
gđa Zorana Uzelac
gđa Višnja Fortuna
gđa Kristina Urbanc
gđa Adinda Dulčić
gđa Mara Kovačić
gđa dr. Mirna Kontrec
gđa Nada Gregurek
gđa Vesna Ledić
gđa Sandra Cvetko
gđa Vilma Bilopavlović
gđa Nada Ujević
g. dr. Miljenko Šimpraga
gđa Davorka Lučić Andersen
gđa Jennifer Stuart, AED
g. Gavin Neate
g. dr. Zorislav Bobuš, SOIH
g. Antun Brčić
gđa Gordana Kašner
g. Ivica Kovačević
gđa Jolanda Rak Šajn
gđa Snježana Rajačić
gđa Miruna Kastratović
g. Mladen Iličković i gđa Ana Tomašković
g. Velimir Đuretić
gđa Marina Škrabalo
g. Oliver Dragojević
gđa Koraljka Dilić
g. Anton Zvone Es
g. Nestor Krsnik
gđa. Andrea Montani
gđa Ricarda Borelli
g. Davor Halić
gđa Sanja Fališevac
g. Siniša Katalenić
gđa Nives Mlinar
g. Silvije Bašić
gđa Gorica Ivezić
Obitelj Cifrek Kolarić
Obitelj Leppee
Obitelj Jandroković
Obitelj Sočev
Obitelj Butulija
Obitelj Kosmat
Obitelj Diel
Obitelj Valentak
Obitelj Kichl -Valentak
Obitelj Kržišnik- Pušić
Obitelj Baje Dumančić
Obitelj Cesarec- Čolja
gđa Olga Cesarec
gđa Franka Šeparović
gđa Ljiljana Cifrek Kolarić
gđa Iris Montani
g. Ivan Hećimović
gđa Ljerka Hećimović
gđa Ursula Hundrić
gđa Marica Mirić
gđa Marina Leppee
g. Igor Marković
g.Branko Kuzele
gđa Dijana Pleština
gđa Irena Slunjski
gđa Kristina Šporčić
g. Franko Buneta
gđa Nada Orešić
gđa Nina Režek Wilson
g. Vladimir Pezo
g. Zdenko Mihalić
g. Željko Škorjanec
g. Duško Žigić
g. Alan Sinković
g. Branko Modlic
gđa Ljiljana Topić
gđa Julijana György-Matešić
gđa Minja Orlić
gđa Blaženka Antolin
g. Darko Petreski
g. Zoran Petreski
gđa Ljubica Hećimović
gđa Tatjana Ličina
gđa Maša Dolenc
g. Saša Bausovac
gđa Alexandra Ljubičić
gđa Maja Filipović
Ured Predsjednika Republike Hrvatske
Vlada RH
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RH
Ministarstvo obitelji branitelja i međugeneracijske solidarnosti RH
Zagrebačka županija
Gradsko poglavarstvo grada Zagreba
Gradska Skupština grada Zagreba
Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje
Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo
Gradsko poglavarstvo grada Varaždina
Gradsko poglavarstvo grada Osijeka
Gradsko poglavarstvo grada Splita
Hrvatska gospodarska komora, Zagreb
Hrvatska Katolička misija Sindelfingen, Njemačka
Hrvatske elektroprivreda HEP, Zagreb
Croatia Lloyd d.d.
DJD Zagreb d.o.o. Eukanuba
Privatna ljekarna mr.ph. Mira Kožul
B1 plakati d.o.o.
Veterinarska ambulanta I.Marković
Tetra Pak d.o.o.
Diners Club Adriatic, Zagreb
Jadranska pivovara Split
INA i strateški partner MOL, Zagreb
HT Mobilne komunikacije, Zagreb
Siemens d.d. Hrvatska
VIP Hrvatska
Europapress holding d.d.
Globtik Express Agency d.o.o. Split
DM Drogerie Markt d.o.o.
Novartis Pharma services predstavništvo Zagreb
Allianz grupa
Osiguranje Zagreb d.d.
Radio 101
Obiteljski radio
Z1 televizija
Lowe Digitel
Digitel medijski servisi
Dizajn lab d.o.o.
Dakar plus d.o.o.
Turistička zajednica grada Zagreba
Gradska štedno-kreditna zadruga, Zagreb
Maba-Com d.o.o., Sv.Nedjelja
Hrvatski časnički zbor
Hrvatski nogometni savez, Zagreb
Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora - SUVAG
Centar za odgoj i obrazovanje Goljak
Centar za rehabilitaciju Sloboština, Zagreb
Informativni centar za osobe s invaliditetom Lotos, Tuzla
Udruga slijepih Zagreb
Udruga slijepih Međimurske Županije Čakovec
Udruga slijepih Županije Istarske Pula
Udruga slijepih Sisak
Udruga slijepih Brodsko-posavske županije
Udruga slijepih Dubrovačko-neretvanske županije
Udruga prijatelja bijelog štapa HOMER Rijeka
Županijska udruga slijepih Split
Hrvatski savez slijepih
Udruženje za unapređivanje obrazovanja slijepih i slabovidnih osoba
Hrvatska udruga para i tetraplegičara Zagreb - HUPT
Društvo distrofičara Zagreb
KRILA terapijsko jahanje, Zagreb
Hrvatska udruga gluhoslijepih Dodir
Hotelijersko-turistička škola, Zagreb
g. Miroslav Dimovski
g. Hrvoje Kukas
g. Luka Kostanjšek
Günter Adang, gradonačelnik grada Brunica
Osobitu zahvalnost izražavamo posebno zaslužnima
Zagrebačka banka d.d. Zagreb
VB Leasing
Peugeot Hrvatska
Hotel Sheraton Zagreb
Veleposlanstvo Japana u Hrvatskoj
Zagrebački električni tramvaj - ZET
Centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske d.o.o. - CRSH
Norveški centar za pse vodiče - Hundeskolen Veiviseren AS
Zagrebački velesajam
Veterinarski fakultet u Zagrebu
gđa Jadranka Kosor
g. Milan Bandić
gđa Sonja Šarunić
gđa Suzana Marić
gđa Jasna Jalševac
gđa Mara Butulija
Obitelj Rožić
Obitelj Hećimović
Večernji list
Radio Sljeme
Hrvatska radiotelevizija HRT
Izražavamo iskrenu zahvalnost svim anonimnim donatorima, veterinarskim ambulantama za zdravstvenu zaštitu pasa vodiča, te svim donatorima prehrane pasa vodiča kod korisnika.
IZDAVAČ
Hrvatska udruga za školovanje pasa vodiča i mobilitet
Trg bana Josipa Jelačića 3/1,
10 000 Zagreb
Tel./fax: +385(0)1/4816-155
e-mail: udruga@psivodici.hr
www.psivodici.hr
ZA NAKLADNIKA:
Mira Katalenić, predsjednica Udruge
UREDNIŠTVO:
Maša Dolenc
Luka Kostanjšek
Alexandra Ljubičić
Ljiljana Topić
STRUČNA SURADNICA:
Marina Škrabalo
MAP Savjetovanja
UREDNICA:
Mira Katalenić
LEKTORICA:
Alisa Kichl
GRAFIČKA OBRADA:
Pronit d.o.o
NAKLADA :
1000 primjeraka
Zagreb, prosinac 2005. |
